ZAKONOM O RADU («Službeni glasnik
Republike Srpske» broj:38/00, 40/00, 41/00, 47/02, 38/03, 66/03, 20/07)
regulisana su prava, obaveze i odgovornosti radnika i poslodavaca, primjena kolektivnih
ugovora, rješavanje sporova između radnika i poslodavca, učešće radnika i
sindikata u zaštiti prava radnika;
Vrste i trajanje ugovora o radu
Član 15.
Ugovor o radu može se zaključiti
na neodređeno ili na određeno vrijeme.
Ugovor o radu u kome nije
naznačeno vrijeme trajanja, smatraće se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme.
Rad pripravnika
Član 29.
Poslodavac može zaključiti ugovor
o radu sa pripravnikom na onoliko vremena koliko traje pripravnički staž
propisan za zanimanje na koje se odnosi. Ugovor se zaključuje u pismenoj formi
i jedna kopija se podnosi nadležnom Zavodu za zapošljavanje u roku od 5 dana od
njegovog zaključivanja radi evidencije i kontrole.
Pripravnikom se smatra lice koje
je završilo srednju školu, višu školu ili fakultet, a koje po prvi put zasniva
radni odnos u tom zanimanju, a koje treba prema zakonu položiti stručni ispit i
kojem je potrebno prethodno radno iskustvo u njegovom zanimanju ili profesiji.
Član 30.
Nakon isteka pripravničkog staža
pripravnik polaže stručni ispit u svom stručnom zvanju, u skladu sa zakonom,
drugim propisima ili pravilnikom o radu.
Za vrijeme obavljanja
pripravničkog staža pripravnik ima pravo na 80 % minimalne zarade prije
polaganja stručnog ispita a što plaća poslodavac. Isto tako poslodavac
obezbjeđuje invalidsko osiguranje u slučaju povrede na poslu. Pripravnik ima
pravo na zdravstveno osiguranje kako je to regulisano propisima u pogledu
nezaposlenih lica. Ove beneficije obezbjeđuje nadležni zavod za zapošljavanje.
(u tom slučaju to nije dodatni trošak jer se pripravnik tretira kao nezaposleno
lice).
Pripravnik ima pravo na dnevni
odmor u toku rada, između dva uzastopna radna dana.
Član 31.
Izuzetno od člana 29. stav 1. ovog
zakona poslodavac može pripravnika primiti na obavljanje pripravničkog staža i
bez zaključivanja ugovora o radu (volonterski rad), ako su položeni stručni
ispit ili radno iskustvo, prema zakonu, uslov za zasnivanje radnog odnosa
pripravnika (volonterski rad).
Volonterski rad može trajati
onoliko vremena koliko je, prema zakonu, za određeno stručno zvanje propisano
trajanje pripravničkog staža.
Trajanje volonterskog rad iz stava
2. ovog člana računa se u pripravnički staž i u radno iskustvo kao uslov za rad
na određenim poslovima. Ugovor se zaključuje u pismenoj formi i jedna kopija se
podnosi nadležnom Zavodu za zapošljavanje u roku od 5 dana od njegovog
zaključivanja radi evidencije i kontrole.
Volonterom se smatra lice koje
završilo srednju, višu školu ili fakultet a koje po prvi put zasniva radni
odnos u tom zanimanju, koje je dužno prema zakonu položiti stručni ispit i kome
je potrebno prethodno radno iskustvo u njegovom zanimanju ili profesiji.
Član 32.
Volonter ima pravo na zdravstveno
osiguranje kako je to regulisano propisima u pogledu nezaposlenih lica. Ove
beneficije obezbjeđuje nadležni zavod za zapošljavanje. Poslodavac plaća 35%
minimalne zarade za svakog volontera Zavodu za zapošljavanje koji pokriva
osiguranje volontera u slučaju povrede na radu ili profesionalne bolesti.
Volonteri imaju pravo na dnevni
odmor u toku rada kao i između dva uzastopna radna dana.
Prestanak ugovora o radu
Član 112.
Ugovor o radu prestaje da važi:
smrću radnika,
sporazumom poslodavca i radnika,
otkazom ugovora od strane
poslodavca ili radnika,
Kada radnik navrši 40 godina
penzijskog staža ili 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja.
sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnažnog
rješenja o potpunom gubitku radne sposobnosti radnika,
istekom roka važenja ugovora o
radu na određeno vrijeme,
ako radnik bude osuđen na
bezuslovnu kaznu zatvora ili mjeru bezbjednosti, vaspitnu ili zaštitnu mjeru u
trajanju dužem od 3 mjeseca - sa danom početka izvršenja kazne, odnosno mjere,
ako zbog izvršenja mjere radnik mora odsustvovati sa rada,
na osnovu odluke nadležnog suda
koja ima za posledicu prestanak radnog odnosa radnika – sa danom utvrđenim
sudskom odlukom.
sa danom prestanka rada poslodavca
odnosno sa danom početka primjene privremene mjere zabrane rada poslodavcu
izrečene od strane nadležnog suda na period duži od tri mjeseca.
Izuzetno od tačke 4. ovog člana
kod utvrđivanja uslova za prestanak ugovora o radu radnika koji je ostvario
poseban staž u dvostrukom trajanju poslodavac je dužan da taj dio staža računa
u jednostrukom tarajanju, ukoliko to radnik zahtjeva.
Otkaz ugovora o radu od strane
poslodavca
Član 113.
Poslodavac može otkazati ugovor o
radu radniku:
ako radnik izvrši težu povredu
radnih obaveza iz člana 91. ovog zakona;
ako se iz ekonomskih,
organizacionih i tehnoloških razloga ukaže potreba za prestankom rada radnika,
ako radnik s obzirom na svoje
stručne radne sposobnosti, ne može uspiješno izvršavati radne obaveze iz
ugovora o radu,
ako se radnik, u toku od pet
radnih dana od dana isteka neplaćenog odsustva ili mirovanja prava iz radnog
odnosa, ne vrati na rad.
Otkaz ugovora o radu u slučajevima
iz tačke 2. i 3. stav 1. ovog člana poslodavac može dati ako, s obzirom na
svoje ekonomsko stanje, proizvodne i druge radne kapacitete i organizaciju
rada, kao i radne sposobnosti radnika ne može radniku obezbjediti drugi
odgovarajući posao.
Otkazni rok
Član 122.
Ako radnik na zahtjev poslodavca
prestane da radi prije isteka propisnog otkaznog roka, poslodavac je dužan da
mu isplati naknadu plate i prizna sva prava po osnovu rada kao da je radio do
isteka otkaznog roka.
Za vrijeme za koje je ostvario
naknadu plate u smislu stava 1. ovog člana, radnik nema pravo na naknadu koja
se obezbjeđuje nezaposlenim licima prema propisima o zapošljavanju.
Poslodavac je dužan da radniku
omogući da za vrijeme otkaznog roka koristi jedan slobodan dan u sedmici, radi
traženja novog zaposlenja.
Program zbrinjavanja viška radnika
Član 124.
Poslodavac koji zapošljava više od
15 radnika, a koji u periodu od tri naredna mjeseca ima namjeru da zbog
smanjenja obima posla i drugih ekonomskih, tehnoloških i organizacionih
razloga, otkaže ugovor o radu najmanje 10 % od ukupnog broja zaposlenih, ali ne
manje od pet radnika, dužan je da se o tome konsultuje sa savjetom radnika ili
ako kod poslodavca nije uspostavljen savjet radnika, sa sindikatima koji
predstavljaju najmanje 10 % zaposlenih radnika.
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O RADU (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj:20/07)
Član 4.
U članu 16. dodaje se novi stav 2.
i 3. koji glase:
“(2) Ugovor o radu na određeno vrijeme
može se zaključiti u sljedećim slučajevima:
a) izvršavaje
posla koji traje do šest mjeseci,
b) privremenog
povećanja obima posla,
v)
zamjene odsutnog radnika do godinu dana,
g) obavljanja
posla čije je trajanje unaprijed određeno prirodom i vrstom posla.
(3) Ugovor o radu zaključen
suprotno odredbi stava 2.ovog člana smatra se ugovorom o radu na neodređeno
vrijeme.”
Dosadašnji stav 2. postaje stav 4.
Član 13.
REPREZENTATIVNOST SINDIKATA
Član 127a.
Sindikat se smatra
reprezentativnim:
a) ako je
osnovan i djeluje na načelima sindikalnog organizovanja i djelovanja;
b) ako je
nezavisan od državnih organa i poslodavaca;
v)
ako se finansira pretežno iz članarine i drugih
sopstvenih izvora;
g) ako ima
potreban broj članova na osnovu pristupnica u skladu 127b. I 127v. ovog zakona;
d)
ako je upisan u registar u skladu sa zakonom i drugim propisima;
Član 127b.
Reprezentativnim sindikatom kod
poslodavca smatra se većinski sindikat koji ispunjava uslove iz člana 127a. ovog
zakona i u koji je učlanjeno ne manje od 20% zaposlenih od ukupnog broja
zaposlenih kod poslodavaca.
Član 127v.
(1) Reprezentativnim sindikatom u
grani ili djelatnosti smatra se većinski sindikat koji ispunjava uslove iz
člana 127a. ovog zakona i u koji je učlanjeno ne manje od 20% od ukupno
zaposlenih u toj grani ili djelatnosti.
(2) Reprezentativnim sindikatom na
nivou Republike Srpske ( u daljem tekstu: Republika) smatra se većinski
sindikat koji ispunjava uslove iz člana 127a. stav 1. t. a), b), v), i d)
ovog zakona i u koji je učlanjeno ne manje od 20% od ukupno zaposlenih u
Republici, prema podacima Republičkog zavoda za statitstiku
Član 14.
U članu 150. stav 3. mijenja se i
glasi:
“Inspektor rada, kada u vršenju
inspekcijskog nadzora utvrdi da je poslodavac učinio prekršaj iz stava 2. tačka
v) ovog člana izreći će mjeru zabrane rada dok se ne završi postupak po prijavi
za prekršaj.”