|
Može se reci da Zavod za zapošljavanje
danas, na tragu vlastitih iskustava i iskustava
drPrestankom funkcionisanja Zavoda za zapošljavanje
Bosne i Hercegovine 1992. godine, služba zapošljavanja
u Republici Srpskoj našla se u situaciji da
se samostalno organizuje i da nastavi svoju
djelatnost sredstvima i kadrovima koji su zateceni
na njenoj teritoriji.
Sacuvana imovina i dokumentacija na teritoriji
Republike Srpske predstavljala je bitan preduslov
da se pokrene inicijativa za osnivanje Republickog
Zavoda za zapošljavanje.
U jesen 1992. godine preduzeti su i konkretni
koraci u cilju formalno pravnog utemeljenja
djelatnosti zapošljavanja u Republici Srpskoj
i njenog institucionalnog oblikovanja.
Za potrebe donošenja odgovarajucih odluka i
akata Vlade Republike Srpske u septembru i oktobru
1992. godine pripremane su informacije o stanju
i problemima u zapošljavanju u regijama Republike
Srpske. To je bio osnov za donošenje Zakona
o zapošljavanju Republike Srpske i formiranje
Republickog zavoda za zapošljavanje.
Vec oktobra mjeseca 1992. godine ova tema se
našla na dnevnom redu Vlade Republike Srpske.
Vlada usvaja informaciju o potrebi donošenja
Zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava
nezaposlenih lica u Republici Srpskoj i donosi
posebnu odluku o osnivanju Republickog zavoda
za zapošljavanje, kao nosioca službe zapošljavanja
u Republici Srpskoj.
Krajem 1993. godine doneseni su Zakon o radnim
odnosima i Zakon o zapošljavanju i ostvarivanju
prava nezaposlenih lica («Službeni glasnik Republike
Srpske» broj:25/93 ).
Na ovaj nacin stekli su se gotovo svi preduslovi
za obavljanje poslova u oblasti zapošljavanja:
zakonom uredena oblast, zatecena imovina, kadrovi...
Ali i pored toga rad su otežavali mnogi problemi
koje je u hodu trebalo rješavati. Zahvaljujuci
velikom entuzijazmu tadašnjih radnika Zavoda,
danonocnom radu, bez minimalnih finansijskih
sredstava, bez službenog automobila, sa pokidanim
komunikacijama sa pojedinim dijelovima službe...
pocela je izgradnja ove institucije.
Centralna služba sa sjedištem na Palama i vec
formirane filijale dale su sve od sebe da se
krene sa izvršavanjem redovnih aktivnosti službi
za zapošljavanje, narocito na sredivanju od
ranije sacuvanih evidencija i druge dokumentacije
o nezaposlenim licima. Zbog velikih migracionih
kretanja stanovništva, pristupilo se utvrdivanju
stvarnog stanja nezaposlenosti u Republici Srpskoj.
Sva lica koja nisu živjela na teritoriji Republike
Srpske izdvojena su iz redovnih evidencija nezaposlenih
lica, a utvrdene su posebne evidencije o licima
izbjeglim iz drugih podrucja bivše BiH. Osim
ovih vodene su i evidencije o podnešenim prijavama
potreba za radnicima, izvještaji o prestanku
radnog odnosa i druge evidencije u nadležnosti
Zavoda.
U tadašnjim uslovima Zavod je u okviru svojih
Zakonom utvrdenih funkcija dao prioritet funkciji
posredovanja u zapošljavanju, informisanju nezaposlenih
lica o slobodnim radnim mjestima, uslovima i
mogucnostima zapošljavanja, evidenciji, uskladivanju
ponude i potražnje za kadrovima i ostvarivanju
minimuma prava po osnovu privremene nezaposlenosti.
Treba naglasiti da je tokom 1993. godine zbog
nedostatka sredstava u budžetu Zavod bio prinuden
da se obrati svim opštinama u Republici Srpskoj
radi ucestvovanja u obezbjedenju najminimalnijih
sredstava i uslova za rad opštinskih službi
za zapošljavanje. Vecina opština je udovoljila
ovom zahtjevu, te su na taj nacin ocuvane službe
zapošljavanja u opštinama i Zavod kao cjelina
na teritoriji Republike Srpske.
Tek polovinom 1994. godine uvodenjem doprinosa
za zapošljavanje, shodno Zakonu o zapošljavanju
i ostvarivanju prava nezaposlenih lica stekli
su se uslovi da se pocne sa isplatom novcane
naknade za nezaposlena lica.
Vec 1995. godine Zavod razvija aktivne mjere
zapošljavanja, cime i sam doprinosi stvaranju
uslova za zapošljavanje i igra aktivnu ulogu
na tržištu rada Republike Srpske.
Dalju ekspanziju aktivnosti Zavod nastavlja
u 1996, 1997, 1998...
Iz godinu u godinu povecava se broj zaposlenih
posredstvom Zavoda, obezbjeduje se
materijalno-pravna zaštita nezaposlenih, na
svim nivoima i u svim segmentima poboljšava
se rad Zavoda. Zavod polako ali sigurno teži
da postane savremena i moderna ustanova, mada
je to bilo nezamislivo neposredno po okoncanju
ratnih dejstava. Ta orijentacija opredjeljujuce
utice na donošenje odluke o izgradnji poslovne
zgrade Zavoda na Palama u kojoj je smještena
Centralna služba Zavoda i filijala Istocno Sarajevo.
Zakonom o zapošljavanju iz
2000. god. Republicki Zavod za zapošljavanje
preimenovan je u Zavod za zapošljavanje Republike
Srpske.
|